Psychosocial Determinants of Quality of Life in Individuals with Endometriosis

Endometrioza je kronična bolest koja se zbog svoje raširenosti i složenosti povezuje s velikim brojem simptoma te u konačnici negativno utječe na cjelokupnu kvalitetu života. U skladu s tim, cilj ovog istraživanja bio je ispitati psihosocijalne odrednice kvalitete života kod žena s endometriozom, s posebnim naglaskom na utjecaj boli, umora, katastrofiziranja, depresivnosti, anksioznosti i stresa. Istraživanje je provedeno na 122 sudionice, u dobi od 21 do 54 godine (M = 34.71; SD = 6.96), a korišteni su upitnici za prikupljanje sociodemografskih podataka, upitnici za mjerenje kvalitete života, mentalnog zdravlja, katastrofiziranja te vizualno analogne skale za mjerenje umora i boli. Rezultati su pokazali statistički značajnu pozitivnu povezanost katastrofiziranja, stresa, depresivnosti, anksioznosti, boli i umora. Isto tako, bol, umor, katastrofiziranje, anksioznost, depresivnost i stres pokazali su statistički značajnu negativnu povezanost s obje komponente kvalitete života. Nadalje, umor i bol pokazali su se kao značajni negativni prediktori tjelesne komponente kvalitete života, dok su umor, depresivnost i katastrofiziranje bili značajni negativni prediktori mentalne komponente kvalitete života. Isto tako, dobiveno je da su više razine umora, boli i katastrofiziranja značajni prediktori niže kvalitete života povezane s endometriozom. Također, dobiveno je da su katastrofiziranje i umor statistički značajni pozitivni prediktori depresivnosti, pri čemu se katastrofiziranje dodatno pokazalo kao značajan pozitivan prediktor anksioznosti. Isto tako, bol, umor i katastrofiziranje pokazali su se značajnim pozitivnim prediktorima stresa. Na kraju, dobiveno je da katastofiziranje i umor imaju statistički značajnu medijatorsku ulogu u odnosu između boli i opće kvalitete života te između boli i kvalitete života vezane uz endometriozu. Dobiveni nalazi doprinose boljem razumijevanju psihosocijalnih čimbenika koji oblikuju iskustvo života s endometriozom te podupiru potrebu za sveobuhvatnim, biopsihosocijalnim pristupom u tretmanu endometrioze, koji će uz fizičke simptome uzeti u obzir i psihološke čimbenike koji oblikuju svakodnevno iskustvo života s bolešću.